Što kada bi mladi dobili priliku odlučiti kako će izgledati Rijeka 2050. godine? Koje bi prostore obnovili, kakve bi sadržaje stvorili i kako bi nekadašnje industrijske zone pretvorili u mjesta za život, rad i druženje?
Upravo su se tim pitanjima bavili srednjoškolci na ovogodišnjem Poslovnom izazovu, održanom 5. studenoga 2026. u novom riječkom inkubatoru Sinergana. Oko 50 učenika iz riječkih i opatijskih srednjih škola na jedan je dan preuzelo uloge poduzetnika, urbanista i vizionara, razvijajući vlastite ideje za budućnost prostora uz Rječinu.
Događanje smo organizirali u suradnji s Riječkom razvojnom agencijom Porin, Gradom Rijekom te uz podršku organizacije Dostignuća mladih i Udruge Delta.
Od nekadašnje tvornice do ideja za grad budućnosti
Mjesto održavanja nije odabrano slučajno. Sinergana, nekadašnja energana riječke Tvornice papira, danas je inkubator za kreativne tehnologije i IT industriju. Prostor koji je nekad proizvodio energiju za industriju sada stvara prilike za razvoj novih ideja, poduzetništva i suradnje. Upravo je ta transformacija poslužila kao inspiracija ovogodišnjeg izazova.
Pred učenicima je bio zadatak osmisliti kako bi prostor uz Rječinu, koji obuhvaća Harteru, Sinerganu, nekadašnje industrijske pogone, postojeće stambene i poslovne sadržaje te zeleni koridor prema kanjonu Rječine, mogao izgledati 2050. godine.
Kako povezati stanovanje, rad, kulturu, prirodu i javne prostore? Kako sačuvati industrijsku baštinu, a istodobno stvoriti nove sadržaje? I što je najvažnije, kako osmisliti kvart u kojem će ljudi zaista željeti živjeti?
Europski prioriteti kroz izazove našega grada
Jedan od glavnih ciljeva Poslovnog izazova bio je približiti mladima Europsku uniju i pokazati kako su njezini prioriteti povezani sa svakodnevnim životom i razvojem lokalne zajednice.
Uz glavni zadatak, svaki je tim dobio i karticu iznenađenja povezanu s jednim od prioriteta Europske komisije. Kartica je predstavljala dodatni izazov koji su učenici morali uključiti u razvoj svojeg projektnog rješenja. Tako su kroz konkretne primjere i vlastite ideje istraživali kako se europski prioriteti mogu primijeniti na stvarne potrebe i izazove Rijeke.
Tako su učenici, kroz četiri različita područja, promišljali o:
- Konkurentnosti i održivom razvoju: Kako nekadašnje industrijske prostore pretvoriti u mjesta novih poslova, inovacija i poduzetničkih prilika?
- Kvaliteti života i jednakim mogućnostima: Kako stvoriti kvart pristupačan svima, u kojem različite generacije mogu živjeti, raditi i provoditi slobodno vrijeme?
- Demokraciji i aktivnom građanstvu: Kako omogućiti stanovnicima, posebno mladima, da sudjeluju u odlučivanju o razvoju svojega kvarta?
- Očuvanju prirode i klimatskoj otpornosti: Kako zaštititi Rječinu, razvijati zelene površine i pripremiti grad za toplinske valove i druge posljedice klimatskih promjena?
Na taj način europski prioriteti nisu ostali apstraktni pojmovi, nego su postali konkretna pitanja na koja su mladi pokušali pronaći vlastite odgovore.
Poslovni izazov pokazao je kako se o Europskoj uniji može učiti kroz suradnju, kreativnost i rješavanje stvarnih problema, ali i koliko je važno da mladi prepoznaju svoju ulogu u oblikovanju zajednice u kojoj žive.
Puno ideja, timskog rada i odlične energije
Sinergana je tijekom dana bila ispunjena razgovorima, kreativnim raspravama, smijehom i pozitivnom natjecateljskom atmosferom. Učenici su se upoznavali, dogovarali, dijelili zadatke i zajednički tražili rješenja, često povezujući različite poglede i ideje u jedan projekt.
Važnu ulogu imali su mentori koji su im pomagali u razradi prijedloga, postavljali dodatna pitanja i poticali ih na razmišljanje o izvedivosti, financijskim aspektima i dugoročnoj održivosti njihovih zamisli. Mentorsku podršku pružili su Tajana Brajković, konzultantica za EU fondove, Višnja Željeznjak, supokretačica platforme za poslovne edukacije i promociju eksperata Eduza, kao i Maria Grbac i Mijo Bežovan iz Riječke razvojne agencije Porin.
Nakon intenzivnog rada uslijedio je trenutak kada je svaka ideja trebala stati u svega 3 minute prezentacije pred stručnim žirijem.
Od centra za mlade do doma za starije povezanog žičarom
Pred stručnim žirijem učenici su predstavili svoje vizije Rijeke 2050., a ideja nije nedostajalo! Od novih prostora za druženje mladih i smještaja za učenike i studente koji u Rijeku dolaze kroz program Erasmus do prostora za praktičnu nastavu i razvoj proizvoda uz pomoć suvremenih tehnologija, poput CNC strojeva, lasera i 3D pisača. Među predstavljenim rješenjima našle su se različite zamisli o tome kako postojeće gradske prostore pretvoriti u mjesta novih prilika, učenja i kvalitetnijeg života.
Prvo mjesto osvojio je tim koji je osmislio dom za starije i nemoćne osobe uz Rječinu. Njihova vizija uključivala je vlastitu farmu, mogućnosti zapošljavanja i stručne prakse za mlade te žičaru koja bi dom povezivala s Trsatskom gradinom.
Drugo mjesto pripalo je projektu „Bijeg u stvarnost”, centru namijenjenom mladima u kojem bi se mogli družiti, sudjelovati u radionicama, organizirati koncerte i razvijati međusobne odnose.
Treće mjesto osvojio je tim koji je predstavio poduzetničku ideju usmjerenu na razvoj okolišno prihvatljivog alpinizma.
O pristiglim prijedlozima odlučivao je žiri kojeg su činili Jana Sertić, v. d. pročelnice Upravnog odjela za sport, poduzetništvo i turizam Grada Rijeke, Suzana Belošević Romac iz Upravnog odjela za kapitalne projekte, investicije i fondove Europske unije te Marin Račić, direktor tvrtke 3D ART, softver u arhitekturi d.o.o. i gradski vijećnik Grada Rijeke.
Učenicima se obratio i zamjenik gradonačelnice Rijeke Aleksandar – Saša Milaković, istaknuvši važnost kreativnosti, spremnosti na pokušaje i učenja iz pogrešaka te poručivši mladima da ne moraju čekati da odrastu kako bi počeli mijenjati svijet oko sebe.
Budućnost grada počinje idejama njegovih mladih stanovnika
Iako su na kraju proglašeni pobjednici, vrijednost Poslovnog izazova nije bila samo u natjecateljskom rezultatu. Učenici su dobili priliku raditi s vršnjacima iz drugih škola, razvijati poduzetničke vještine, upoznati praktične izazove planiranja projekata i razmišljati o stvarnim potrebama svoje lokalne zajednice.
Pokazali su i da teme poput održivosti, urbanog razvoja, poduzetništva i sudjelovanja građana nisu rezervirane samo za stručnjake i institucije. O njima mogu promišljati i mladi, nudeći svježe perspektive i neočekivana rješenja.
Kroz Poslovni izazov europski su prioriteti dobili lokalnu dimenziju, a mladi priliku da ne budu samo promatrači budućnosti, nego aktivni sudionici njezina oblikovanja.
A Sinergana je na jedan dan postala upravo ono što želi biti i u budućnosti – mjesto susreta različitih ideja, znanja, kreativnosti i ljudi koji žele stvarati nešto novo.
Jer možda ne znamo točno kako će Rijeka izgledati 2050. godine, ali nakon ovogodišnjeg Poslovnog izazova znamo da njezini mladi stanovnici imaju puno ideja o tome kakva bi mogla biti.
