Komisija i Visoki predstavnik/potpredsjednik još predaniji zaštiti žena i djevojčica od nasilja

Uoči Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama 25. studenoga Europska komisija i Visoki predstavnik/potpredsjednik objavili su izjavu u nastavku.

Na globalnoj razini prava žena i djevojčica izložena su prijetnjama te ograničenjima ili potpunom ukidanju zbog čega je uvelike u pitanje doveden napredak postignut tijekom desetljeća. Europska unija nastavlja se boriti protiv svih oblika nasilja nad ženama i djevojčicama. I dalje pružamo nepokolebljivu potporu ženama i djevojčicama žrtvama i onima koje su pretrpjele nasilje te osuđujemo upotrebu seksualnog i rodno uvjetovanog nasilja kao ratnog oružja.

Nasilje nad ženama, djevojkama i djevojčicama sramota je za naše društvo. Činjenice su šokantne: u EU-u i širom svijeta svaka treća žena doživjela je fizičko ili seksualno nasilje, uključujući zlostavljanje, uznemiravanje, silovanje, seksualno iskorištavanje, genitalno sakaćenje, prisilni brak i femicid. Mnoge od tih žena i djevojčica primorane su živjeti u tihom očaju. Zaštita žena i iskorjenjivanje nasilja nad njima više su od težnje za rodnom ravnopravnošću. Riječ je o poštovanju temeljnih ljudskih prava, kao i o hitnom privođenju počinitelja pravdi.

Pridružujemo se globalnoj kampanji UN-a za iskorjenjivanje nasilja nad ženama. Kao suvoditelji koalicije za rodno uvjetovano nasilje Foruma za generacijsku ravnopravnost potvrđujemo svoju čvrstu predanost hitnom iskorjenjivanju nasilja nad ženama i djevojčicama u Europskoj uniji i izvan nje. Izražavamo solidarnost s našim partnerima, civilnim društvom, skupinama za prava žena i borcima za ljudska prava, ponavljajući njihov zahtjev za pravdom i odgovornošću.

Ove je godine EU pristupio Istanbulskoj konvenciji, što je važan korak prema tome da Europa postane sigurnije mjesto za žene i djevojčice. EU je sada obvezan ambicioznim i sveobuhvatnim standardima za sprečavanje i borbu protiv rodno uvjetovanog nasilja. Države članice morat će provesti mjere kao što su osposobljavanje stručnjaka u bliskom kontaktu sa žrtvama nasilja, provođenje kampanja za podizanje svijesti ili osiguravanje odvraćajućih sankcija za počinitelje.

Kontekst

Kako je navedeno u Strategiji EU-a za rodnu ravnopravnost za razdoblje 2020.–2025., Europska komisija predana je sprečavanju i suzbijanju rodno uvjetovanog nasilja. U skladu s tim donijela je 8. ožujka 2022. Prijedlog direktive o borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, kojim se kriminaliziraju najteži oblici nasilja nad ženama u cijelom EU-u i predviđaju sveobuhvatne mjere za zaštitu žrtava, potporu i pristup pravosuđu te za sprečavanje takvog nasilja. Suzakonodavci trenutačno raspravljaju o prijedlogu.

Komisija je 1. listopada 2023. postala strankom Konvencije Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji („Konvencija iz Istanbula”) Tim se referentnim okvirom prepoznaje da nasilje nad ženama predstavlja kršenje njihovih temeljnih prava. EU u cjelini suglasan je da ga Konvencija obvezuje u područjima nadležnosti EU-a, a njegove države članice moraju provesti mjere.

U jesen 2023. Komisija je uspostavila mrežu EU-a za sprečavanje rodno uvjetovanog nasilja i nasilja u obitelji. Prvi sastanak uživo održat će se u Bruxellesu 29. i 30. studenoga 2023. Mreža će državama članicama i dionicima pružiti prostor za raspravu o pristupima za sprečavanje nasilja te za razmjenu znanja i dobrih praksi.

Komisija će 2024. predstaviti Preporuku o sprečavanju i suzbijanju štetnih praksi usmjerenih protiv žena i djevojčica, kao što su genitalno sakaćenje žena, prisilna sterilizacija, prisilni pobačaj te rani i prisilni brakovi.

Komisija je 11. svibnja 2022. donijela Prijedlog uredbe o sprečavanju i suzbijanju seksualnog zlostavljanja djece. Predloženim pravilima pružatelji usluga obvezat će se na sprečavanje, otkrivanje, prijavljivanje i uklanjanje materijala sa seksualnim zlostavljanjem djece u okviru svojih usluga. Predviđaju i osnivanje Europskog centra za sprečavanje i borbu protiv seksualnog zlostavljanja djece kao nove agencije EU-a. O prijedlogu se trenutačno pregovara sa suzakonodavcima.

Komisija je već provela većinu mjera u okviru svoje prve strategije EU-a za prava žrtava (2020. – 2025.) kako bi osigurala da sve žrtve u EU-u mogu u potpunosti iskoristiti svoja prava na temelju prava EU-a. Komisija je 12. srpnja 2023. donijela Prijedlog direktive o izmjeni Direktive o pravima žrtava iz 2012., glavnog horizontalnog instrumenta za prava žrtava. Cilj je prijedloga dodatno ojačati prava svih žrtava kaznenih djela u EU-u, uključujući prava najranjivijih žrtava. Vijeće je u listopadu 2023. dovršilo prvo čitanje prijedloga.

Komisija osigurava financijska sredstva za projekte i organizacije s ciljem borbe protiv rodno uvjetovanog nasilja putem programa Građani, jednakost, prava i vrijednosti. Novi poziv na podnošenje prijedloga u vrijednosti od gotovo 25 milijuna EUR otvorit će se za prijave 12. prosinca. Sredstva će biti usmjerena na transnacionalne mjere za borbu protiv rodno uvjetovanog nasilja, sprečavanje rodno uvjetovanog nasilja u obitelji, u intimnim odnosima te na zaštitu i potporu osobama koje su preživjele rodno uvjetovano nasilje, uključujući sustave za zaštitu djece.

Većinu žrtava prijavljenih slučajeva trgovine ljudima u EU-u čine žene i djevojčice. Pravni i politički okvir EU-a utvrđen je u Direktivi o suzbijanju trgovanja ljudima. Komisija je u travnju 2021. predstavila Strategiju EU-a za suzbijanje trgovine ljudima (2021. – 2025.), u kojoj se naglašava zaštita žrtava u svim fazama, posebno uzimajući u obzir žene i djecu žrtve te trgovanje ljudima u svrhu seksualnog iskorištavanja. Kao jednu od ključnih mjera strategije EU-a Komisija je u prosincu 2022. predložila reviziju Direktive o suzbijanju trgovanja ljudima, o kojoj se trenutačno pregovara i koja će se donijeti prije izbora za Europski parlament 2024.

Na međunarodnoj razini Akcijski plan EU-a za ljudska prava i demokraciju (2020. – 2024.) i Akcijski plan za rodnu ravnopravnost i osnaživanje žena u vanjskom djelovanju za razdoblje 2021. – 2025. (GAP III) ambiciozan su okvir EU-a za postizanje napretka u području rodne ravnopravnosti i osnaživanja žena. EU će, kao suvoditelj koalicije za rodno uvjetovano nasilje Foruma za generacijsku ravnopravnost, nastaviti raditi na suzbijanju rodno uvjetovanog nasilja, uključujući seksualno nasilje, širom svijeta, među ostalim u sukobima i kriznim situacijama. Na primjer, cilj je globalne inicijative Spotlight koju su pokrenuli EU i UN, uz početno ulaganje EU-a u iznosu od 500 milijuna EUR, iskorijeniti sve oblike nasilja nad ženama i djevojčicama.

Financijske obveze EU-a za sprečavanje rodno uvjetovanog nasilja i odgovor na njega povećale su se s godišnjeg prosjeka od 91 milijun EUR u razdoblju 2014. – 2020. na 282 milijuna EUR u 2022.

EU je 2023. učinio veliki iskorak donošenjem dvaju paketa u okviru globalnog režima sankcija EU-a u području ljudskih prava, usmjerenih na 15 pojedinaca i tri subjekta zbog njihova sudjelovanja u kaznenim djelima povezanima sa seksualnim i rodno uvjetovanim nasiljem.

Žene i djevojčice posebno su ranjiva skupina u humanitarnim krizama. U humanitarnom djelovanju Komisije poseban je naglasak na ublažavanju i sprečavanju rodno uvjetovanog nasilja te odgovoru na njega putem politika, financiranja i izgradnje kapaciteta. Komisija je 2022. dodijelila više od 41 milijun EUR humanitarne pomoći za sprečavanje seksualnog i rodno uvjetovanog nasilja i odgovor na njega u cijelom svijetu u okviru našeg programa za zaštitu i zdravlje. EU je aktivan član inicijative poziv na djelovanje za zaštitu od rodno uvjetovanog nasilja u kriznim situacijama od njezina osnivanja 2013.

Kao i svake godine, Europska komisija i Europska služba za vanjsko djelovanje sudjeluju u kampanji UN-a Obojimo svijet u narančasto. Fotografije Kolegija povjerenika koji nose narančaste marame dostupne su na EBS-u.