Možete li razlikovati pravu internetsku stranicu od njezina klona? Znate li prepoznati kada su fotografije, audiozapisi ili videozapisi autentični, a kada se radi o uvjerljivom krivotvorenom sadržaju?
Internet nam je donio brz pristup informacijama, ali i novi izazov, dezinformacije. Lažne ili manipulativne vijesti šire se brže nego ikad, često izgledaju uvjerljivo i ciljaju upravo ono što nas zanima ili uznemiruje. U digitalnom okruženju u kojem svakodnevno dolazimo do informacija, dijelimo i komentiramo sadržaje, kritičko razmišljanje postaje ključna vještina.
Što su dezinformacije i zašto su problem?
Dezinformacije nisu isto što i pogreške ili nespretno napisane vijesti. Riječ je o namjerno stvorenim i svjesno osmišljenim manipuliranim informacijama koje imaju cilj:
- utjecati na mišljenje i ponašanje građana,
- potaknuti strah, bijes ili podjele,
- narušiti povjerenje u institucije, medije i znanost.
Često se šire putem društvenih mreža, aplikacija za razmjenu poruka ili portala, a posebno su opasne jer igraju na emocije i koriste senzacionalističke naslove, slike, videa ili „šokantne tvrdnje“.
Kako prepoznati manipulaciju informacijama?
Zastanite prije dijeljenja
Ako vas neka vijest odmah emocionalno pogodi, to je dobar trenutak da se zaustavite.
Provjerite izvor
Tko stoji iza informacije? Je li riječ o pouzdanom mediju, instituciji ili anonimnoj stranici?
Pogledajte datum i kontekst
Stare vijesti često se ponovno dijele kao da su aktualne.
Usporedite s drugim izvorima
Pouzdane informacije rijetko dolaze iz samo jednog izvora.
Budite oprezni s vizualima
Fotografije i videozapisi mogu biti manipulirani ili generirani umjetnom inteligencijom.
Edukacija kao ključ otpornog društva
Razumijevanje strategija manipulacije informacijama omogućuje građanima da ih prepoznaju i da im se odupru. Zato je Europska komisija razvila edukativne materijale namijenjene razvoju kritičkog razmišljanja, posebno među mladima, ali i svim građanima koji se svakodnevno koriste digitalnim medijima.
Dostupni su:
Materijali pomažu razumjeti:
- kako funkcioniraju dezinformacije,
- koje se tehnike manipulacije najčešće koriste,
- kako provjeravati informacije,
- kako razgovarati s osobama koje su povjerovale dezinformacijama.
Priručnik i prezentacije osmišljeni su kao interaktivni alat s primjerima, vježbama i pitanjima za raspravu koji se lako mogu koristiti u nastavi, radionicama ili neformalnom učenju.
Što Europska unija konkretno poduzima?
Borba protiv manipulacije informacijama dio je šireg napora Europske unije za zaštitu demokracije i temeljnih vrijednosti. Među ključnim mjerama su:
- Veća odgovornost internetskih platformi.
Platforme su obvezne proaktivno smanjivati sistemske rizike koje uzrokuju lažne i obmanjujuće informacije, čime se osigurava sigurnije digitalno okruženje za korisnike. - Zaštita i podupiranje novinara i neovisnih medija.
Sloboda medija i medijski pluralizam ključni su za zdrave demokracije. - Suradnja s provjeravateljima činjenica, civilnim društvom i akademskom zajednicom.
Europska komisija podupire projekte i inicijative koje jačaju otpornost društva na dezinformacije, jer je borba protiv manipulacije zajednički zadatak.
EU nastoji osnažiti građane, a ne samo „brisati sadržaj“.
Zaštitite se od manipulacije informacijama
Zaštita od dezinformacija ne počinje zabranama, nego znanjem i kritičkim razmišljanjem. Razvijanjem tih vještina jačamo ne samo vlastitu otpornost, nego i otpornost cijelog društva.
Informirani građani temelj su snažne demokracije.