U prostoru Sinergane, novog poduzetničkog inkubatora u Rijeci namijenjenog kreativnim tehnologijama i IT industriji, održan je CroAI Legal Club – stručna panel rasprava posvećena jednom od najaktualnijih pitanja europske digitalne politike: budućnosti regulatornog okvira za tehnološki sektor i mogućim promjenama koje donosi prijedlog Europske komisije, tzv. Digital Omnibus.
Događanje smo organizirali s Europe Direct centrom Rijeka i CroAI (Croatian AI Association) u cilju otvaranja stručne rasprave o utjecaju europske digitalne regulative na razvoj tehnološkog sektora, poduzetništva i inovacija u trenutku kada Europska unija intenzivno radi na prilagodbi regulatornog okvira kako bi istodobno potaknula razvoj novih tehnologija i očuvala visoku razinu zaštite građana i njihovih prava.
Okupljene je u ime organizatora pozdravila Emira Brkić Karninčić, voditeljica poduzetničkih inkubatora u Riječkoj razvojnoj agenciji Porin, istaknuvši važnost prostora Sinergane kao mjesta susreta inovacija, poduzetništva i tehnološkog razvoja. Sudionicima se potom obratio direktor Riječke razvojne agencije Porin Nenad Antolović, pozdravivši predstavnike Europske komisije, stručnjake iz industrije, akademske zajednice i javnog sektora okupljene kako bi raspravili jedno od ključnih pitanja europske digitalne politike.
Uvodni govor započeo je Tomislav Nikočević, član uprave CroAI, koji je govorio o ulozi udruge u razvoju hrvatskog ekosustava umjetne inteligencije i potrebi pronalaska ravnoteže između zaštite korisnika i poticanja inovacija.
Gradonačelnica Rijeke Iva Rinčić naglasila je simboliku održavanja događanja u prostoru Sinergane, podsjetivši kako je riječ o prostoru nekadašnje industrijske proizvodnje u kojem su inovacije mijenjale svijet, izrazivši pritom očekivanje da će i novi sadržaji u tom prostoru nastaviti riječku industrijsku tradiciju inovacija.
U ime Europske komisije sudionicima se obratila Zrinka Ujević, voditeljica Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj, naglasivši kako Europa prolazi kroz značajnu tehnološku i gospodarsku transformaciju. Prema analizama Europske komisije, Europska unija suočava se s izazovom konkurentnosti u odnosu na globalna tržišta, zbog čega je jedan od ključnih prioriteta Unije jačanje konkurentnosti europskog gospodarstva uz istodobno očuvanje temeljnih vrijednosti, uključujući zaštitu građana i njihovih prava u digitalnom okruženju.
Uvod u temu dao je odvjetnik Filip Ožić, predstavivši kontekst europskih digitalnih propisa, uključujući GDPR, regulativu o umjetnoj inteligenciji te pravila u području kibernetičke sigurnosti. Posebno se osvrnuo na moguće promjene u definiciji osobnih podataka i pitanja pseudonimizacije, kao i na potrebu jasnijeg i jednostavnijeg regulatornog okvira koji bi bio razumljiviji i poduzetnicima i građanima.
Središnji dio događanja bila je panel rasprava pod nazivom „Novi EU plan za tehnološki sektor: pametna reforma ili rizična deregulacija?“, koju je moderirala odvjetnica Vanda Štimac Uravić. U raspravi su sudjelovali Aleks Buvač (Own.Solutions), Andrea Čović Vidović (Predstavništvo Europske komisije u Hrvatskoj), Stefan Martinić (CroAI), prof. dr. sc. Ivana Kunda (Pravni fakultet Sveučilišta u Rijeci) te Emira Brkić Karninčić (Riječka razvojna agencija Porin).
Panelisti su raspravljali o mogućim učincima Digitalnog Omnibusa na tehnološki sektor, uključujući pojednostavljenje zakonodavnog okvira i smanjenje administrativnog opterećenja za poduzeća. Istaknuto je kako Europska komisija kroz tzv. Omnibus pakete nastoji pojednostaviti postojeće zakonodavstvo i povećati njegovu učinkovitost, uz procjene da bi takve mjere mogle donijeti značajne uštede za gospodarstvo.
U raspravi je naglašeno i kako regulativa za tehnološke tvrtke ne mora nužno predstavljati prepreku razvoju, već može otvoriti prostor za nove poslovne modele i inovativna rješenja. Istodobno, sudionici su upozorili na potrebu jasnijeg i razumljivijeg zakonodavnog okvira, budući da se poduzetnici i građani često teško snalaze u sve kompleksnijim pravilima.
Posebno je istaknuta važnost edukacije i jačanja digitalne i regulatorne pismenosti kako bi se olakšalo razumijevanje europskih digitalnih propisa, ali i omogućila njihova učinkovitija primjena u praksi. U tom kontekstu istaknuta je i uloga institucija koje djeluju na terenu, poput Europe Direct centara i poduzetničkih potpornih institucija, u informiranju i povezivanju poduzetnika s relevantnim europskim inicijativama.
Zaključno je istaknuto kako se Europa nalazi na svojevrsnoj prekretnici u razvoju digitalnog gospodarstva te da je otvoreni dijalog između institucija, industrije i akademske zajednice ključan za pronalazak ravnoteže između razvoja tehnologije, konkurentnosti europskog gospodarstva i zaštite građana u digitalnom okruženju.