Osim u blagdanskom, ovo šesto po redu izdanje tradicionalnog događanja Torpedo Days, prošlo je u duhu zelene tranzicije!
Kroz dvosatni program Torpedo Days 06 predstavljeno je čak 8 lokalnih inicijativa pokrenutih od strane aktera u javnom i privatnom sektoru. Iako različitih profila, svi su predavači povezani kroz iste teme i ciljeve: energetska učinkovitost, cirkularna ekonomija, ušteda energije i održivi razvoj. Ovo izdanje Torpedo Daysa organizirali smo s Riječkom razvojnom agencijom Porin, Gradom Rijekom i Smart Ri-jem.
Sudionici događanja su, u popunjenoj dvorani Proizvodnog parka Torpedo, mogli čuti što se u širem riječkom području radi po pitanju odvajanja otpada, razvoja energetskih zajednica, upravljanja energijom, uštedama i smanjenju računa, aplikaciji zelenih rješenja u brodogradnji, razvoja zelenog startupa i brojnih drugih.
Ana Jerković iz EUROPE DIRECT Rijeka uvodno je spomenula očitu prisutnost klimatskih promjena i ekstremnih vremenskih uvjeta kojima smo i u Rijeci izloženi. Uz klimatske promjene, rast troškova energije i energetska nesigurnost potakli su i kreaciju Europskog zelenog plana i njegovog dijela RePowerEU koji nastoje potaknuti gospodarstvo zelenom tehnologijom i smanjiti ovisnost o fosilnim gorivima prelaskom na čistu energiju. A kako bi se u zelenu tranziciju maksimalno uključilo i građane pokrenuta je i inicijativa novog europskog Bauhausa.
Okupljene je pozdravio te zahvalio na velikom odazivu novoizabrani direktor Riječke razvojne agencije Porin, Nenad Antolović.
Okupljene je zatim pozdravio gradonačelnik Grada Rijeke, Marko Filipović istaknuvši činjenicu da se nalazimo u izazovnim vremenima energetske neizvjesnosti u čemu se Rijeka kontinuirano i proaktivno prilagođava novim standardima upravljanja resursima.
Jednu od gorućih tema ne samo u Rijeci već i šire predstavila je Danijela Matejčić Miletić iz Komunalnog društva Čistoća – učinkovito i održivo gospodarenje otpadom. Matejčić Miletić je govorila o sustavnom uvođenju „Prikupljanja otpada od vrata do vrata“ koje se na riječkom području uvodi sukcesivno po gradskim mjesnim odborima i uključuje zbrinjavanje otpada putem pojedinačnih spremnika za obiteljske kuće te putem zajedničkih spremnika kojima će pristup imati stanovnici višestambenih zgrada. Kao vrijednu inicijativu KD Čistoće koja ulazi u svoju petu godinu rada, Matejčić Miletić je navela i riječki Riperaj – Funkcionalan prostor u kojem građani mogu besplatno popraviti predmete i uređaje po „uradi sam“ principu.
Upravo je uključenje građana u promišljanje i rad na stvaranju energetski održivog okruženja bila i tema predavanja Damira Medveda iz Energetske zajednice Sjevernog Jadrana. Predstavivši koncept energetskih zajednica kao prilog borbi protiv energetskog siromaštva, Medved se dotakao poražavajućih podataka o postotku stanovništva koje spada u energetski siromašne građane, kako u Europi tako i u Hrvatskoj. Osnivanjem energetskih zajednica koje se temelje na dobrovoljnom i otvorenom sudjelovanju ostvaruje se okolišna, gospodarska ili socijalna koristi članovima, bez stvaranja financijske dobiti. Iako su na snazi propisi na temelju kojih je moguće osnovati adekvatnu energetsku zajednicu, a tehnološka rješenja potreban za taj proces su svakim danom sve jeftinija i pristupačnija, u praksi postoji cijeli niz pitanja vezana za njeno zakonito operativno poslovanje koja Energetska zajednica Sjevernog Jadrana sustavno pokušava riješiti.
Tajana Jukić Neznanović iz Grada Rijeke nadovezala se na problematiku racionalnog upravljanja potrošnjom resursa i predstavila brojne inicijative u kojima je Grad Rijeka službeno uključen. Grad Rijeka je od 2009. godine potpisnik europske inicijative, Sporazuma gradonačelnika (Covenant of Mayors) koji je 2008. godine pokrenula Europska komisija s ciljem uključivanja i pružanja podrške gradonačelnicima u postizanju klimatskih i energetskih ciljeva Europske unije. U listopadu 2015. godine službeno su se dvije inicijative, Sporazum gradonačelnika i Prilagodba gradonačelnika ujedinile u inicijativu Sporazum gradonačelnika za klimu i energiju. Nova inicijativa podržava postizanje cilja smanjenja emisije stakleničkih plinova za 40% do 2030. godine, prihvaćanje usvajanja integriranog pristupa radi ublažavanja i prilagodbe klimatskim promjenama i osiguranje pristupa sigurnoj, održivoj i dostupnoj energiji za sve.
Suzana Belošević Romac, također iz Grada Rijeke predstavila je projekt Re-value – projekt inspiriran estetskim pristupom novog europskog Bauhausa održivosti kao podrška misiji EU za klimatski neutralne i pametne gradove, koji je zauzeo holistički pristup urbanom razvoju uzimajući u obzir ne samo fizičku infrastrukturu, već i dobrobit zajednica tijekom postavljanja puta prema postizanju klimatske neutralnosti u urbanim područjima.
Rijeka je također tijekom 3 godine bila testni poligon za razvoj proizvoda i usluga projekta CEKOM – Centar kompetencija za pametne gradove. Iako tehnološki intenzivan, projekt CEKOM za pametne gradove kontinuirano je radio na edukaciji i uključenju građana u svoje aktivnosti. Jednu takvu aktivnost, čiji je cilj uvođenje koncepta igrifikacije u poticanje građana na odgovorno ponašanje prema potrošnji energenata, predstavila je Emira Brkić Karninčić iz tvrtke Smart RI. Projekt je uključivao učenike riječkih osnovnih škola koji su kreativnim izazovima rješavali određene probleme vezane uz održivost i ekologiju.
Uz Grad Rijeku i riječko Sveučilište u svom razvoju naglasak stavlja na održivi razvoj pa je tako Ida Križaj Leko iz DeltaLab-a predstavila projekt Žilavog Kampusa. Projekt je dio šireg strateškog projekta Sveučilišta u Rijeci čiji je cilj unaprjeđenje infrastrukturnih i ljudskih kapaciteta s naglaskom na osiguranje održivog razvoja i zelene tranzicije te podizanju kvalitete studiranja i studentskog standarda na Sveučilištu.
Sa strane privatnog sektora predstavljene su dvije tvrtke, Lürssen Design Center Kvarner i Dražen Debelić, koji je predstavio tehnološka rješenja za zelenu i digitalnu tranziciju brodogradnje uz naglasak na korištenje zelenog vodika kao pogonskog goriva za plovila, te Philip Klobučar, predstavnik tvrtke Terra Nera, drugoplasiranog tima 12. generacije Startup inkubatora Rijeka, koji je okupljenima pojasnio kako ekologija može postati unosan biznis.