Rječina spojila više od 170 sudionika u trećem izdanju #EUBeachCleanup

Četiri barke, šest električnih romobila, skuter, bicikl i tri akumulatora izvučenih iz Rječine, raznovrstan otpad na prostoru Hartere, ali i veće odlagalište starog namještaja na dionici prema Žaklju – treće izdanje akcije #EUBeachCleanup – More spaja pokazalo je različita lica naše jedine rijeke.

Nakon dvije godine čišćenja riječkih plaža, obale i podmorja, u subotu, 5. rujna, preselili smo akciju uz Rječinu. Za akciju je bilo prijavljeno 170 sudionika no, na terenu nas je bilo i više. Posebno nas je razveselio velik broj djece koja su stigla s roditeljima. Tražila se majica više pa je već na početku bilo jasno da je Rječina toga jutra okupila širu ekipu nego što su prijave najavljivale.

Dvije dionice, dvije potpuno različite slike Rječine

Akcija se odvijala paralelno na dva dijela rijeke. Građani i volonteri zajedno s ekipama EUROPE DIRECT Rijeka i Urbanog separea krenuli su od Sinergane prema Žaklju, dok su ronioci okupljeni oko USPDR „Ajkula“ čistili urbani tok Rječine od Konta prema Delti.

A stanje na terenu bilo je prilično različito.

Dionica prema Žaklju ugodno nas je iznenadila. Većim je dijelom bila prilično čista, no na jednom smo mjestu naišli na veće odlagalište otpada, ponajviše starog namještaja. Upravo je taj dio zahtijevao najviše vremena i zajedničkog rada.

Prostor Hartere pokazao je sasvim drugu sliku. Otpad bi se ondje mogao čistiti još danima. To je možda i najočitiji podsjetnik zašto ovakve akcije nisu samo pitanje jednog subotnjeg čišćenja, nego i odnosa prema prostoru koji svakodnevno koristimo.

Ni ispod površine nije nedostajalo iznenađenja. Ronioci su iz Rječine izvukli čak četiri barke, šest električnih romobila, jedan skuter, bicikl i tri akumulatora, uz gume, staklo, ribarski alat i drugi otpad. Brojke na kraju akcije najbolje pokazuju razmjere posla.

Na području Delte prikupljeno je 8 m³ otpada, ukupne težine 2.700 kilograma, dok je na području Žaklja prikupljeno još 5 m³, odnosno 620 kilograma otpada. Ukupno je iz Rječine i s njezinih obala uklonjeno 13 m³ otpada, teškog 3.320 kilograma.

Velika ronilačka ekipa za urbani tok Rječine

Poseban doprinos akciji dali su ronioci okupljeni oko USPDR „Ajkula“. U čišćenju Rječine sudjelovali su članovi KPA Adria, KPA 3. maj, KPA Zaron, RK Roniti se mora, RK RIS i ABYSS SUB-a, kao i pripadnici DVD-a Drenova, Donje Izimje, Jarun i Jastrebarsko te javnih vatrogasnih postrojbi Grada Rijeke, Zagreba i Malog Lošinja.

Okupili su tako veliku i raznoliku ekipu koja je iz urbanog toka Rječine izvlačila upravo onaj dio problema koji s obale često uopće ne vidimo.

Predsjednik USPDR-a „Ajkula“ Perica Prpić zahvalio je svim roniocima i volonterima koji su se odazvali pozivu:

„Puno puta znamo reći ‘volim grad koji teče’ pa ćemo danas svojim primjerom pokazati široj javnosti kako se voli svoj grad i kako se o njemu brine.“

Od mora prema Rječini

Riječki #EUBeachCleanup započeli smo 2024. godine na Pećinama, a prošle godine nastavili na Preluku. U prva dva izdanja s obale je prikupljeno gotovo 800 kilograma otpada, dok je iz podmorja uklonjeno više od 10 kubika.

Ovogodišnjim preseljenjem na Rječinu željeli smo skrenuti pozornost na povezanost rijeke, grada i mora te podsjetiti da briga za morski okoliš ne počinje tek kada stignemo na plažu. Ono što završava uz rijeku svoj put može nastaviti prema moru.

Tu je poruku na otvorenju istaknuo i direktor Riječke razvojne agencije Porin i voditelj centra EUROPE DIRECT Rijeka Nenad Antolović, podsjetivši da Rječina nije samo prirodni prostor nego dio povijesti, identiteta i svakodnevice Rijeke:

„Prolazimo ovuda svakodnevno; ovo je dio prirode, ali i dio našeg grada Rijeke i naše svakodnevice.“

Početak akcije ispred Sinergane, budućeg inkubatora za kreativne tehnologije i IT, u prostoru nekadašnje tvornice papira, imao je pritom i dodatnu simboliku. Sinergana bi trebala postati mjesto razvoja novih ideja i poduzetničkih priča u području kreativnih tehnologija i IT-a, ali i prostor otvoren gradu, susretima i zajednici.

„Ovo jest i naš problem“

Na važnost osobnog uključivanja podsjetila je gradonačelnica Rijeke Iva Rinčić, osvrnuvši se na natpis Not my problem koji je toga jutra vidjela na jednoj majici.

„Mislim da svi mi danas pokazujemo da ovo jest i naš problem i da je važno dati podršku i uključiti se.“

Posebno je istaknula zadovoljstvo što su među sudionicima bili i brojni mladi.

O samoj Rječini govorio je Marin Nižić iz Urbanog separea, podsjetivši i na pastrvu koja živi u njezinu toku te na razliku između zaštićenog gornjeg i snažno urbaniziranog donjeg dijela rijeke.

„Danas je ovo, između ostalog, i za našu pastrvu.“

Lokalna akcija, globalna priča

#EUBeachCleanup globalna je inicijativa Europske unije koja se u partnerstvu s Ujedinjenim narodima provodi od 2018. godine s ciljem zaštite mora, rijeka, jezera i drugih vodnih ekosustava te podizanja svijesti o utjecaju svakodnevnih navika na okoliš.

Na njezinu globalnu dimenziju na otvorenju je podsjetila Carmen Gruber, voditeljica tima za komunikaciju, partnerstva i mreže Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj.

To nije samo europska inicijativa, to je globalna inicijativa“, istaknula je Gruber, dodajući: „Izuzetna mi je čast danas zajedno s vama čistiti Rječinu.“

More spaja i ljude koji stoje iza akcije

EUROPE DIRECT Rijeka, koji djeluje pri Riječkoj razvojnoj agenciji Porin kao lokalna kontaktna točka Europske unije, akciju je organizirao u partnerstvu s USPDR „Ajkula“ i Udrugom Urbani separe.

Provedbu je podržao Grad Rijeka, uz nadležne gradske službe te komunalna društva Čistoću i Autotrolej. Uključili su se i volonteri programa Volontiram u kulturi Hrvatskog kulturnog doma na Sušaku, dok je Vodogradnja Rijeka osigurala dizalicu za potrebe ronilačkog dijela akcije. Doprinos organizaciji dali su i Tiskara Aktuel te Konoba Blato.

Tri godine, tri različite lokacije i ista ideja: okupiti ljude oko prostora koji dijelimo.

Ove godine More spaja dovelo nas je do Rječine. I pokazalo da na nekim njezinim dijelovima možemo biti zadovoljni onime što smo zatekli, dok nas drugi vrlo jasno podsjećaju koliko još posla imamo.

Fotografije: Tanja Kanazir