Europe Direct informacijski centar Rijeka sufinancira Europska unija. Sadržaj Web stranice odgovornost je Riječke razvojne agencije Porin i provedbenih partnera i ne odražava nužno gledišta Europske unije. 
Na temelju pravila EU-a o državnim potporama Europska komisija odobrila je hrvatski program u vrijednosti od 104 milijuna eura za smanjenje naknade za potrošnju električne energije energetski intenzivnim poduzećima. Cilj je programa ublažiti rizik da zbog te naknade energetski intenzivna poduzeća svoje djelatnosti presele na lokacije izvan Unije s manje ambicioznim klimatskim politikama. Osim toga, program doprinosi postizanju klimatskih i okolišnih ciljeva EU-a utvrđenih u europskom zelenom planu.
Hrvatski program
Hrvatska je obavijestila Komisiju da namjerava pokrenuti program za potporu energetski intenzivnim poduzećima u vrijednosti od 104 milijuna eura. Konkretno, Hrvatska planira tim poduzećima smanjiti naknadu za potrošnju električne energije kojom se financira uvođenje obnovljivih izvora energije u Hrvatskoj („naknada za obnovljive izvore energije”). Plaćanjem punog iznosa naknade za obnovljive izvore energije povećava se:
- rizik da određena energetski intenzivna poduzeća svoje djelatnosti presele na lokacije izvan EU-a s manje ambicioznim klimatskim politikama te
- trošak električne energije za energetski intenzivna poduzeća, čime ih se odvraća od elektrifikacije proizvodnih procesa.
Program će trajati do 31. prosinca 2028. i bit će otvoren poduzećima koja posluju u sektorima navedenima u Prilogu I. Smjernicama o državnim potporama za klimu, zaštitu okoliša i energiju za 2022. Ti su sektori veliki potrošači električne energije i izloženi su međunarodnoj trgovini. Korisnici programa imat će uvjet da troše najmanje 500 MWh godišnje. Smanjenje naknade za obnovljive izvore energije u okviru programa iznosit će najviše 75 % i ovisit će o potrošnji korisnika – što je veća potrošnja električne energije, to je veće i smanjenje. Nakon primjene smanjenja naknada ne smije biti niža od 0,5 EUR/MWh.
Korisnici će morati provesti energetski pregled i
- provesti određena ulaganja u energetsku učinkovitost,
- ulagati u projekte koji dovode do znatnog smanjenja njihovih emisija stakleničkih plinova ili
- najmanje 60 % svoje potrošnje pokriti električnom energijom iz obnovljivih izvora.
Hrvatska je izradila i prijelazni plan za postupno ukidanje smanjenja naknade za obnovljive izvore energije za energetski intenzivna poduzeća koja su 2020. ili 2021. plaćala smanjene naknade za obnovljive izvore energije, ali ne ispunjavaju uvjete novog programa.
Ocjena Komisije
Komisija je dotičnu mjeru ocijenila u skladu s pravilima EU-a o državnim potporama, a posebno s člankom 107. stavkom 3. točkom (c) Ugovora o funkcioniranju Europske unije („UFEU”), kojom se državama članicama omogućuje da pod određenim uvjetima podupiru razvoj određenih gospodarskih djelatnosti, te u skladu sa Smjernicama o državnim potporama za klimu, zaštitu okoliša i energiju.
Komisija je utvrdila da program olakšava razvoj određenih gospodarskih djelatnosti koje u postupcima proizvodnje troše znatne količine električne energije i naročito su izložene međunarodnom tržišnom natjecanju.
Usto, Komisija je utvrdila da je mjera nužna i primjerena za doprinos postizanju ciljeva europskog zelenog plana. Konkretno, njome se ublažava rizik od
- štetnih učinaka na okoliš zbog preseljenja ciljnih gospodarskih djelatnosti u jurisdikcije s manje ambicioznim klimatskim politikama i
- odvraćanja od elektrifikacije proizvodnih procesa u predmetnim sektorima.
Osim toga, u okviru mjere od korisnika se zahtijeva da ulažu u energetsku učinkovitost ili smanjenje emisija stakleničkih plinova odnosno da primjeren udio električne energije koju troše bude energija iz obnovljivih izvora. Nadalje, mjera je proporcionalna jer potpora neće premašiti 75 % naknade za obnovljive izvore energije i ograničena je na energetski intenzivne sektore navedene u Prilogu I. Smjernicama o državnim potporama za klimu, zaštitu okoliša i energiju. Na temelju toga Komisija je zaključila da program ima pozitivne učinke koji premašuju sve moguće negativne učinke u smislu narušavanja tržišnog natjecanja i trgovine u Uniji.
Stoga je Komisija odobrila hrvatski program na temelju pravila EU-a o državnim potporama.
“Ovaj program u vrijednosti od 104 milijuna eura Hrvatskoj omogućuje da ublaži rizik da energetski intenzivna poduzeća presele svoje djelatnosti na lokacije izvan EU-a s manje ambicioznim klimatskim politikama. S druge strane, zadržavaju se poticaji za elektrifikaciju i dekarbonizaciju hrvatske industrije, što je u skladu s ciljevima europskog zelenog plana.“
Izvršna potpredsjednica Komisije Margrethe Vestager, nadležna za politiku tržišnog natjecanja
Kontekst
U Smjernicama o državnim potporama za klimu, zaštitu okoliša i energiju za 2022. navodi se kako će Komisija ocijeniti spojivost mjera zaštite okoliša, uključujući zaštitu klime, i mjera potpore za energiju koje podliježu obvezi prijave u skladu s člankom 107. stavkom 3. točkom (c) UFEU-a.
Te se smjernice primjenjuju od siječnja 2022. i njima se stvara fleksibilan i svrsishodan okvir kako bi se državama članicama pomoglo da pruže potrebnu potporu za postizanje ciljeva zelenog plana na ciljan i troškovno učinkovit način. One uključuju usklađivanje s važnim ciljevima i ciljnim vrijednostima EU-a utvrđenima u europskom zelenom planu i drugim nedavnim regulatornim promjenama u području energetike i okoliša te se njima uzima u obzir sve veća važnost zaštite klime. Sadržavaju odjeljke o mjerama energetske učinkovitosti, potporama za uklanjanje emisija stakleničkih plinova, čistoj mobilnosti, infrastrukturi, kružnom gospodarstvu, smanjenju onečišćenja, zaštiti i obnovi bioraznolikosti te mjerama za sigurnost opskrbe energijom i potporu velikim potrošačima energije smanjenjem naknada za električnu energiju, pod određenim uvjetima.
Komunikacijom o europskom zelenom planu iz 2019. Komisija je povećala svoje klimatske ambicije i postavila cilj nulte neto stope emisija stakleničkih plinova do 2050. Od srpnja 2021. na snazi je Europski zakon o klimi, kojim je utvrđen cilj klimatske neutralnosti do 2050. i uveden prijelazni cilj smanjenja neto emisija stakleničkih plinova za najmanje 55 % do 2030. Taj akt služi kao temelj za zakonodavne prijedloge u okviru paketa „Spremni za 55 %” koje je Komisija predstavila 14. srpnja 2021.
Više informacija bit će dostupno pod brojem predmeta SA.102294 u registru državnih potpora na internetskim stranicama Komisije posvećenima tržišnom natjecanju nakon rješavanja pitanja povjerljivosti. Popis novih odluka o državnim potporama objavljenih na internetu i u Službenom listu dostupan je u elektroničkom biltenu Competition Weekly e-News.
