Europe Direct informacijski centar Rijeka sufinancira Europska unija. Sadržaj Web stranice odgovornost je Riječke razvojne agencije Porin i provedbenih partnera i ne odražava nužno gledišta Europske unije. 
Europska komisija je predstavila izvješće o stanju Schengena za 2022. Ovo je prvi put da je Komisija predstavila takvo izvješće kao dodatak prošlogodišnjoj strategiji za Schengen.
Ovo je izvješće dio inicijative Komisije za jačanje upravljanja Schengenom putem godišnjeg izvješća o stanju schengenskog područja, u kojem se utvrđuju prioriteti za sljedeću godinu i prati napredak na godišnjoj razini. Stoga se u ovom izvješću utvrđuje popis prioritetnih mjera za razdoblje 2022. – 2023. koje treba provesti na nacionalnoj i europskoj razini. Također podsjeća na važnost dovršetka schengenskog područja, uzimajući u obzir i rezultate najnovijih schengenskih evaluacija.
Komisija će se istodobno savjetovati i s institucijama o višegodišnjoj strateškoj politici za europsko integrirano upravljanje granicama na temelju čega će se upravljati radom svih aktera europske granične i obalne straže tijekom sljedećih pet godina.
Izvješće o stanju Schengena poslužit će kao temelj za rasprave zastupnika u Europskom parlamentu i ministara unutarnjih poslova na Schengenskom forumu 2. lipnja i sljedećem Schengenskom vijeću 10. lipnja.
Na sljedećem sastanku Schengenskog vijeća ministri i ministrice moći će potvrditi političke prioritete utvrđene u izvješću o stanju Schengena.
Više pročitajte u priopćenju za medije Komisije i kutku za pitanja i odgovore.
Schengen
Schengen je jedan od temelja europskog projekta. Od osnivanja 1995. godine, kada su na tom području ukinute kontrole granica, sloboda kretanja diljem Europske unije postala je stvarnost. Građani mogu živjeti, studirati, raditi i provoditi svoje umirovljeničke dane bilo gdje u Europskoj uniji. Ovo pravo olakšava putovanja mnogim turistima i poslovnim ljudima.
Schengen obuhvaća 26 država: 22 države Europske unije i 4 izvan nje.
Samo pet država članica Europske unije nije dio Schengena: Irska, koja želi sama upravljati svojim graničnim prostorom s Ujedinjenom Kraljevinom, te Bugarska, Hrvatska, Cipar i Rumunjska, koje trebaju postati dio Schengena.
Schengenu su se priključile i četiri države izvan Europske unije: Island, Norveška, Švicarska i Lihtenštajn.
Unutar granica Europske unije svakodnevno putuje do 3,5 milijuna osoba, a sloboda kretanja u praksi može značiti različita prava za različite kategorije ljudi.
Više o Schengenu možete pročitati ovdje.
