Europska komisija predstavila je Proljetni paket europskog semestra 2026., godišnji dokument kojim se analiziraju gospodarska i socijalna kretanja u državama članicama Europske unije te daju preporuke za buduće reforme i ulaganja.
Ovogodišnji paket dolazi u globalnom okruženju obilježenom geopolitičkom nesigurnošću, gospodarskim promjenama i potrebom za jačanjem otpornosti Europe. U fokusu su konkurentnost, strateška autonomija, fiskalna održivost te gospodarska i socijalna kohezija Europske unije.
Što je europski semestar?
Europski semestar godišnji je postupak koordinacije gospodarskih, proračunskih, socijalnih i strukturnih politika država članica EU-a.
Jednostavnije rečeno, riječ je o procesu kroz koji Europska komisija prati stanje u državama članicama, analizira ključne izazove i predlaže preporuke kako bi gospodarstva bila stabilnija, javne financije održivije, a društva otpornija i pravednija.
Cilj europskog semestra je poticati održiv gospodarski rast, zapošljavanje, makroekonomsku stabilnost, socijalnu koheziju i kvalitetnije javne politike u cijeloj Europskoj uniji.
Što donosi Izvješće za Hrvatsku?
U okviru Proljetnog paketa objavljeno je i Izvješće za Hrvatsku za 2026., u kojem se analiziraju gospodarska i socijalna kretanja te ocjenjuje napredak u provedbi preporuka koje je Vijeće usvojilo u 2025. godini.
Na temelju analize, Europska komisija Hrvatskoj upućuje niz preporuka usmjerenih na jačanje konkurentnosti, učinkovitije korištenje javnih sredstava, nastavak reformi i ulaganja te bolji odgovor na regionalne razlike.
Ključne preporuke za Hrvatsku
Učinkovitija javna potrošnja i održive javne financije
Hrvatskoj se preporučuje poboljšanje učinkovitosti javne potrošnje kroz redovite revizije, uključujući i uzimanje u obzir povećanih rashoda za obranu. Komisija također preporučuje procjenu djelotvornosti poreznih izuzeća te osiguravanje da krizne mjere za ublažavanje rasta cijena energije budu privremene i ciljane.
Među preporukama je i ostvarivanje napretka u reformi periodičnog oporezivanja imovine.
Nastavak reformi i ulaganja iz europskih sredstava
Komisija naglašava važnost kontinuiteta reformi i ulaganja provedenih u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost, kao i održavanja dinamike provedbe programa kohezijske politike.
To je posebno važno jer se europska sredstva koriste za ulaganja u infrastrukturu, digitalizaciju, zelenu tranziciju, obrazovanje, inovacije i razvoj lokalnih zajednica.
Više ulaganja u inovacije, digitalizaciju i dostupnost financiranja
Hrvatskoj se preporučuje poboljšanje ulaganja, koordinacije i upravljanja u području istraživanja i inovacija. Među važnim preporukama su i širenje pristupa financiranju, produbljivanje tržišta kapitala te pojednostavljenje propisa i smanjenje administrativnog opterećenja.
Posebno se ističe potreba za ubrzavanjem dostupnosti širokopojasne mreže, osobito u ruralnim područjima i na otocima.
Brža zelena tranzicija
Jedan od važnih naglasaka preporuka odnosi se na zelenu tranziciju. Hrvatskoj se preporučuje nadogradnja elektroenergetskih mreža, ulaganje u skladištenje električne energije i pametna brojila te pojednostavljenje postupaka za ulaganja u obnovljive izvore energije.
Komisija preporučuje i ubrzanje energetske učinkovitosti zgrada, promicanje održivog gradskog prijevoza, željeznica i elektrifikacije cestovnog prometa, kao i postupno ukidanje subvencija za fosilna goriva, posebno u prometnom sektoru.
Obrazovanje, radna snaga, zdravstvo i stanovanje
Komisija ističe i potrebu rješavanja nedostatka kvalificiranih radnika. Hrvatska bi trebala dodatno ulagati u obrazovanje na svim razinama, razvoj vještina, osposobljavanje temeljeno na radu te veće uključivanje ranjivih skupina na tržište rada.
Preporuke uključuju i bolje usmjeravanje socijalnih naknada, poboljšanje pristupa dugotrajnoj skrbi, ravnomjerniju geografsku raspodjelu zdravstvenih radnika i ustanova, ulaganja u e-zdravstvo te jačanje prevencije.
Dodatno, naglašava se potreba za povećanjem ponude stambenih nekretnina u područjima s velikom potražnjom te za boljim praćenjem cjenovno pristupačnog i socijalnog stanovanja.
Zašto je ovo važno građanima?
Iako europski semestar može zvučati tehnički, njegove se preporuke odnose na vrlo konkretna pitanja svakodnevnog života. One se tiču kvalitete javnih usluga, dostupnosti zdravstvene skrbi, obrazovanja, stanovanja, radnih mjesta, digitalne infrastrukture, ulaganja u poduzetništvo, zelene tranzicije i učinkovitosti javne uprave.
Drugim riječima, europski semestar nije samo gospodarski dokument. To je alat kojim se nastoji usmjeriti reforme i ulaganja prema otpornijem, konkurentnijem i socijalno pravednijem društvu.
Fiskalni nadzor i energetska sigurnost
U okviru Proljetnog paketa Komisija je ocijenila i usklađenost država članica s fiskalnim okvirom EU-a. Ocjena obuhvaća 2025. i 2026. godinu te se odnosi na rast neto rashoda i provedbu reformi i ulaganja.
Države članice koje poduzimaju mjere za jačanje energetske sigurnosti Europe i ubrzavaju napuštanje fosilnih goriva moći će, pod određenim uvjetima, zatražiti ograničenu fiskalnu fleksibilnost. Cilj je podržati ulaganja koja smanjuju ovisnost o uvezenim fosilnim gorivima i jačaju otpornost Europe, uz očuvanje fiskalne održivosti.
Europa otpornija na izazove
Proljetni paket europskog semestra 2026. potvrđuje da se Europska unija suočava s brojnim izazovima, od geopolitičke nesigurnosti i energetskih pitanja do potrebe za većom konkurentnošću, boljim vještinama i socijalnom kohezijom.
Za Hrvatsku preporuke predstavljaju smjer za nastavak reformi i ulaganja koja mogu doprinijeti kvalitetnijim javnim uslugama, snažnijem gospodarstvu, zelenijoj i digitalnijoj tranziciji te većoj otpornosti društva.
Više informacija