Europe Direct informacijski centar Rijeka sufinancira Europska unija. Sadržaj Web stranice odgovornost je Riječke razvojne agencije Porin i provedbenih partnera i ne odražava nužno gledišta Europske unije. 
Europska komisija je iznijela dva prijedloga kojima se građanima i poduzetnicima jamči kontinuiran pristup i plaćanje novčanicama i kovanicama eura u cijelom europodručju te utvrđuje okvir za mogući novi digitalni oblik eura, koji bi Europska središnja banka u budućnosti mogla izdavati kao dopunu gotovini.
Euro je i dalje simbol jedinstva i snage Europe. Građani i poduzetnici u europodručju i izvan njega već više od dva desetljeća plaćaju kovanicama i novčanicama eura. Premda 60 % ispitanika želi zadržati mogućnost korištenja gotovine, sve više građana odlučuje se na digitalno plaćanje karticama i aplikacijama koje izdaju banke i druga digitalna i financijska poduzeća. Pandemija bolesti COVID-19 ubrzala je taj trend.
Stoga je Komisija predložila dva komplementarna skupa mjera kako bi građanima omogućila da koriste i gotovinu i digitalne načine plaćanja kad žele plaćati novcem središnje banke:
- zakonodavni prijedlog o gotovom novcu u eurima kao zakonskom sredstvu plaćanja kako bi se zaštitila uloga gotovine, osiguralo da bude široko prihvaćena kao sredstvo plaćanja te da ostane lako dostupna građanima i poduzetnicima u cijelom europodručju
- zakonodavni prijedlog o utvrđivanju pravnog okvira za mogući digitalni euro koji će služiti kao dopuna novčanicama i kovanicama eura. Građani i poduzetnici tako bi, uz postojeće privatne opcije, imali i dodatnu koja im omogućuje da u europodručju digitalno plaćaju široko prihvaćenim, jeftinim, sigurnim i otpornim oblikom javnog novca. Nakon što Europski parlament i Vijeće prihvate današnji prijedlog kojim se utvrđuje pravni okvir za digitalni euro, Europska središnja banka će u konačnici odlučiti hoće li ga i kad izdati.
Detaljnije o paketu
Novčanice i kovanice eura kao zakonsko sredstvo plaćanja
Gotovi novac u eurima zakonsko je sredstvo plaćanja u europodručju. Cilj je ovog prijedloga u propisima utvrditi što to točno znači, s naglaskom na prihvaćanju i pristupu. Gotovina je u prosjeku široko prihvaćena u cijelom europodručju, no u nekim državama članicama i sektorima pojavili su se problemi. Neki građani teško dolaze do gotovine, primjerice zbog ukidanja bankomata i poslovnica banaka.
Cilj je prijedloga zaštititi kontinuirano i široko prihvaćanje gotovine u cijelom europodručju te građanima osigurati dostatan pristup gotovini ako žele njome plaćati.
Države članice trebat će osigurati široko prihvaćanje gotovinskih plaćanja i dostatan i efektivan pristup gotovini. Trebat će pratiti situaciju i o njoj izvješćivati te poduzimati mjere za rješavanje eventualnih problema. Komisija bi prema potrebi mogla sudjelovati u utvrđivanju tih mjera.
Ovim se prijedlogom svim građanima u europodručju omogućuje da sami odaberu način plaćanja i da imaju pristup osnovnim gotovinskim uslugama. Jamči se financijska uključenost ranjivih skupina i starijih osoba, koje su obično sklonije plaćati gotovinom.
Digitalni euro
Kako bi se prilagodila sve većoj digitalizaciji gospodarstva, Europska središnja banka (ESB), kao i mnoge druge središnje banke u svijetu, ispituje mogućnost uvođenja digitalnog eura kao dopune gotovini. Digitalni euro bi, uz postojeće opcije, bio alternativno rješenje za plaćanje u cijeloj Europi. To znači veći izbor za potrošače i veću međunarodnu važnost eura.
Digitalni euro bio bi dostupan uz postojeća nacionalna i međunarodna privatna sredstva plaćanja, kao što su kartice ili aplikacije. Funkcionirao bi kao digitalna lisnica. Građani i poduzetnici mogli bi plaćati digitalnim eurom bilo kad i bilo gdje u europodručju.
Važno je istaknuti da bi se digitalnim eurom moglo plaćati internetski i bez interneta, tj. plaćanja bi se mogla vršiti s uređaja na uređaj bez internetske veze, s udaljenog područja ili podzemnog parkirališta. Stupanj zaštite podataka pri internetskim transakcijama bio bi jednak kao i kod digitalnih plaćanja, no pri plaćanjima bez internetske veze korisnicima bi se osigurao visok stupanj privatnosti i zaštite podataka: kao i kod plaćanja gotovinom i podizanja novca na bankomatu, pri digitalnom plaćanju otkrivali bi manje osobnih podataka nego pri plaćanju karticama. Nitko ne bi mogao vidjeti što plaćaju digitalnim eurom kad transakcije izvršavaju bez interneta.
Banke i drugi pružatelji platnih usluga u cijelom EU-u distribuirali bi digitalni euro građanima i poduzetnicima. Građanima bi se besplatno pružale osnovne usluge u vezi s digitalnim eurom. Kako bi se potaknula financijska uključenost, građani koji nemaju bankovni račun mogli bi ga otvoriti u poštanskom uredu ili drugom javnom subjektu, primjerice lokalnom tijelu. Usto bi bio jednostavan za korištenje, među ostalim i za osobe s invaliditetom.
Digitalni euro trebali bi prihvatiti trgovci u cijelom europodručju, osim vrlo malih (jer bi troškovi uvođenja nove infrastrukture za plaćanje digitalnim eurom za njih bili nerazmjerni).
Digitalni euro mogao bi biti i dobra osnova za daljnje inovacije i bankama omogućiti da klijentima ponude inovativna rješenja.
Široka dostupnost i korištenje novca središnje banke u digitalnom obliku bili bi važni i za monetarnu suverenost EU-a, naročito ako bi i druge središnje banke počele razvijati digitalne valute, a važni su i u kontekstu razvoja tržišta kriptovaluta.
U prijedlogu se utvrđuju pravni okvir i ključni elementi digitalnog eura, što bi Europskoj središnjoj banci, nakon što ga Europski parlament i Vijeće prihvate, omogućilo da u konačnici uvede široko upotrebljiv i dostupan digitalni euro. ESB će odlučiti hoće li i kad izdati digitalni euro. Taj će projekt iziskivati opsežan daljnji tehnički rad ESB-a.
Više informacija
