Komisija predlaže nova pravila čiji je cilj osigurati zaštitu odraslih osoba u prekograničnim slučajevima i njihovo pravo na individualnu autonomiju, uključujući slobodu donošenja vlastitih odluka u pogledu svoje osobe kao i budućih aranžmana za vrijeme njihovog kretanja unutar EU-a. Prijedlozi se odnose na odrasle osobe koje zbog određenog smanjenja ili nedostataka vlastitih sposobnosti nisu u mogućnosti zaštititi svoje interese. To može biti posljedica bolesti povezane sa starošću, kao što je Alzheimerova bolest, ili nekih zdravstvenih stanja, kao što je koma.
Zbog sve veće prekogranične mobilnosti ljudi u EU-u to donosi brojne izazove u pogledu zaštite ili potpore pri putovanju s takvim pojedincima. Na primjer, ti će pojedinci ili njihovi zastupnici možda morati upravljati imovinom ili nekretninama u drugoj zemlji, tražiti zdravstvenu skrb u inozemstvu ili se preseliti u drugu zemlju EU-a. U takvim se prekograničnim situacijama često suočavaju sa složenim i ponekad proturječnim propisima pojedinih država članica, što uzrokuje pravnu nesigurnost i dugotrajne postupke.
Predloženom uredbom uvodi se pojednostavnjeni skup pravila koja će se primjenjivati unutar EU-a, posebice kako bi se utvrdilo koji je sud nadležan, koje se pravo primjenjuje, pod kojim bi uvjetima trebalo provesti inozemnu mjeru ili strane ovlasti zastupanja i način na koji tijela mogu surađivati. Predlaže se i niz praktičnih instrumenata, kao što su:
- olakšavanje digitalne komunikacije
- uvođenje europske potvrde o zastupanju koja će olakšati zastupnicima da dokažu svoje ovlasti u drugoj državi članici
- uspostava povezanih registara koji će pružiti informacije o zaštiti u drugoj državi članici
- i promicanje bliže suradnje nadležnih tijela.
U prijedlogu odluke Vijeća predviđen je jedinstveni pravni okvir za zaštitu odraslih osoba koji uključuje treće zemlje. Sve su države članice obvezne pridružiti se ili ostati stranke Konvencije o zaštiti odraslih osoba iz 2000.
Sljedeći koraci
O prijedlogu uredbe Europski parlament i Vijeće morat će raspraviti te ga donijeti. Počet će se primjenjivati 18 mjeseci od donošenja, a države članice imat će četiri godine da uvedu elektroničke komunikacijske kanale te pet godina da uspostave registar i povežu ga s registrima drugih država članica.
Vijeće treba donijeti prijedlog odluke nakon savjetovanja s Europskim parlamentom. Države članice koje još nisu stranke Konvencije HCCH-a o zaštiti odraslih osoba iz 2000. imat će dvije godine za usklađivanje s odlukom Vijeća i pristupanje Konvenciji.
“Nova će pravila omogućiti da se pojednostavne prekogranični postupci za odrasle osobe kojima je potrebna pravna potpora ili zaštita, poboljša pravna sigurnost, smanji trošak i skrate prekogranični postupci te zaštite prava odraslih osoba, među ostalim pravo na autonomiju. Prijedlozi će dodatno ojačati europski pravosudni sustav, u kojem su najranjiviji zaštićeni, uvođenjem instrumenata za suradnju.”
Didier Reynders, povjerenik za pravosuđe
“Prijedlogom rješavamo stvarne probleme ljudi kojima je potrebna pravna zaštita ili potpora. Bez obzira na to trebaju li upravljati imovinom ili nekretninama u drugoj zemlji, tražiti zdravstvenu skrb u inozemstvu ili se preseliti u drugu zemlju EU-a, predložena pravila osigurat će pravnu jasnoću, smanjiti opterećenje i poboljšati zaštitu.”
Věra Jourová, potpredsjednica za vrijednosti i transparentnost
Kontekst
Trenutačno ne postoje propisi EU-a koji se posebno odnose na zaštitu odraslih osoba u prekograničnim situacijama.
Komisija već dugo promiče ratifikaciju Haške konvencije o zaštiti odraslih osoba iz 2000. u svim državama članicama, koja se općenito smatra učinkovitim i fleksibilnim instrumentom međunarodnog privatnog prava koji je svrsishodan na globalnoj razini. Unatoč naporima Komisije brojne države članice nisu se pridružile Konvenciji. Ona trenutačno broji 15 stranaka, među kojima 12 država članica. Komisija predlaže da se za države članice uvede obveza pristupanja toj Konvenciji.
Osim toga, iako Konvencija uključuje minimalni pravni okvir za to područje koji je prikladan za međunarodnu primjenu, ta pravila ne dosežu potencijal područja pravosuđa EU-a u kojem postoji bliska suradnja i uzajamno povjerenje među državama članicama. Komisija je stoga danas predložila uredbu koja će se temeljiti na pravilima Haške konvencije o zaštiti odraslih osoba iz 2000. i mjerama EU-a u drugim područjima prekograničnog građanskog pravosuđa. Uredba će osigurati suvremenija i pojednostavnjena pravila prikladna za kontekst EU-a.
Dva prijedloga osigurat će nužna jedinstvena pravila i ukloniti postojeće nedostatke i nedosljednosti u pravnoj zaštiti odraslih u prekograničnim situacijama. Primjenjivat će se samo u prekograničnim slučajevima, a nacionalno materijalno pravo država članica o zaštiti odraslih osoba neće se mijenjati. Zakonodavni paket neće se primjenjivati na Dansku, koja ima izuzeće u pogledu pravosuđa i unutarnjih poslova. Irska će moći odlučiti hoće li sudjelovati.