Svjetski dan humanitarne pomoći

Danas, 19. kolovoza, obilježava se Svjetski dan humanitarne pomoći pod geslom #NoMatterWhat koji ukazuje na to da su volonteri rame uz rame uz potrebite bez obzira na sve.

Europska unija već više od 30 godina nepristrano usmjerava humanitarnu pomoć pogođenom stanovništvu, bez obzira na njihovu rasu, etničku skupinu, vjeru, spol, dob, nacionalnost ili političko opredjeljenje.

Ove godine EU je izdvojila čak 1,7 milijardi eura za humanitarnu pomoć, a kao i prošle godine u što većoj mjeri nastoji pomoći ratom pogođenoj Ukrajini.

Uoči Svjetskog dana humanitarnog rada visoki predstavnik/potpredsjednik Komisije Josep Borrell i povjerenik Janez Lenarčič objavili susljedeću izjavu: Sve se više ljudi diljem svijeta suočava s humanitarnim krizama zbog novih ili aktualnih sukoba te posljedica klimatske i ekološke krize. Kad bi ljudi kojima je potrebna humanitarna pomoć bili u jednom zemlji, to bi bila treća po veličini zemlja na svijetu. A ta zemlja eksponencijalno raste, za više 30 % od početka 2022. Više no ikad prije, stanovništvu pogođenom krizom potrebna je humanitarna pomoć.

Zato uoči Svjetskog dana humanitarnog rada odajemo počast humanitarnim radnicima koji na prvoj liniji riskiraju živote kako bi spasili druge i smanjili ljudsku patnju te se prisjećamo onih koji su preminuli u službi drugih.

Od početka godine u napadima na humanitarne radnike tragično su stradala 62 humanitarna radnika, oteta su još 33 i ozlijeđene su 82 osobe. To je neprihvatljivo i ne smije se tolerirati.

Zaštita civila, uključujući humanitarne radnike, kao i medicinskog osoblja, obveza je u skladu s međunarodnim humanitarnim pravom koja se mora poštovati, uključujući osiguravanje neometanog pristupa humanitarnoj pomoći.

Ruski agresivni rat protiv Ukrajine uzrokovao je globalnu energetsku krizu i krizu sigurnosti opskrbe hranom, što je dovelo do pogoršanja humanitarne situacije diljem svijeta. Svjedočili smo i izbijanju novih sukoba, kao što su razorne borbe u Sudanu i vojni udari u Sahelu, što je pogoršalo humanitarnu situaciju.

Još gore, ruska odluka o okončanju crnomorske inicijative za žitarice, nakon koje će uslijediti povećani napadi na ukrajinske crnomorske i dunavske luke te prekid isporuke žitarica diljem svijeta, dovest će do nesigurnosti opskrbe hranom u brojnim zemljama zajednica kao što su Afganistan, Džibuti, Etiopija, Kenija, Somalija, Sudan ili Jemen.”