Komisija izvijestila o političkim inicijativama kojima EU potiče ulaganje u čiste tehnologije

Komisija je donijela Komunikaciju o tome što EU sve čini da potakne i pomogne razvoj i uvođenje čistih tehnologija, od jačanja jedinstvenog tržišta, osiguravanja jednakih uvjeta do ublažavanja učinka vanjskih kretanja. U njoj se razmatraju i preliminarni rezultati drugih zemalja u području čistih tehnologija, među ostalim i američkog Zakona o smanjenju inflacije (IRA).

Mjere EU-a za poticanje ulaganja u čiste tehnologije na jedinstvenom tržištu

Čiste tehnologije imaju ključnu ulogu u zelenoj tranziciji i borbi protiv klimatskih promjena. EU je pametnim kombiniranjem politika u okviru svojeg zelenog plana stvorio poslovnu klimu koja potiče rast i razvoj te proizvodnju i primjenu čistih tehnologija.

• Poticaji i predvidljivost. EU je pripremio ambiciozan regulatorni okvir kako bi Europa do 2050. postala prvi klimatski neutralan kontinent. On uključuje paket „Spremni za 55 %”, sustav trgovanja emisijama, mehanizam za ugljičnu prilagodbu na granicama i taksonomiju EU-a. Osim toga, Komisija postupno smanjuje birokraciju i administrativno opterećenje te olakšava i ubrzava izdavanje dozvola za projekte čistih tehnologija.
• Sredstva EU-a. Predviđa se da će od 2021. do 2027. na potrošnju u području klime odlaziti 32,6 % ukupnog proračuna EU-a, odnosno 578 milijardi eura. Komisija pokreće i prvu dražbu na razini EU-a namijenjenu proizvodnji vodika iz obnovljivih izvora, s proračunom od 800 milijuna EUR iz Inovacijskog fonda.
• Nacionalna sredstva. Politika državnih potpora pruža brojne mogućnosti poticanja čistih ulaganja na nacionalnoj razini. Komisija je od ožujka 2023. državama članicama odobrila programe ulaganja u čiste tehnologije u vrijednosti od oko 6,9 milijardi eura, a upravo ocjenjuje još programa.
• Suradnja s dionicima. Industrijski savezi kao što su Europski savez za baterije i Savez za čisti vodik imali su važnu ulogu u okupljanju partnera za jačanje suradnje. U okviru niza Dijaloga o čistoj tranziciji koje je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen najavila u govoru o stanju Unije 2023., u listopadu se održao prvi dijalog posvećen vodiku.
• Vještine. Uz pomoć akademija za industriju s nultom neto stopom emisija radna snaga EU-a steći će vještine potrebne za provedbu dvostruke tranzicije prema zelenom i digitalnom gospodarstvu. To je i konkretni cilj Europske godine vještina.
• Otpornost i konkurentnost. Industrijski plan u okviru zelenog plana usmjeren je na očuvanje konkurentnosti europske industrije čistih tehnologija i na pozicioniranje Europe kao predvodnika industrijskih inovacija. Aktom o industriji s nultom neto stopom emisija nastoje se ukloniti prepreke i povećati europski proizvodni kapaciteti tehnologija s nultom neto stopom emisija, a Akt o kritičnim sirovinama pružit će dodatnu sigurnost europskoj industriji.
• Međunarodni angažman i odlučna trgovinska politika. Međunarodnom suradnjom i eventualnim autonomnim mjerama EU će nastaviti jačati otpornost i diversifikaciju svojih lanaca opskrbe, a time i svoju gospodarsku sigurnost. Klub za kritične sirovine, koji je predložila predsjednica von der Leyen, okupiti će zemlje potrošače i zemlje bogate resursima i tako olakšati međunarodnu suradnju.

Ublažavanje utjecaja vanjskih kretanja

Kao i EU, i sva druga velika gospodarstva (SAD, Kina, Kanada i Japan) nastoje poboljšati konkurentnost svojih industrija čiste tehnologije. SAD je zakonom o smanjenju inflacije promijenio svoj pristup klimatskim promjenama, što je dobrodošao razvoj događaja. Za razliku od EU-ove pragmatične kombinacije tržišta, financiranja i regulatornih alata, američki pristup potpori zelenoj tranziciji temelji se na izravnim i neizravnim subvencijama za stvaranje domaćeg proizvodnog ekosustava niskougljičnih tehnologija. Iako analiza zasad upućuje na naglo ubrzanje ulaganja u čistu tehnologiju u SAD-u, u ovoj je fazi teško procijeniti stvarni učinak Zakona o smanjenju inflacije na gospodarstvo EU-a i na dugoročni razvoj industrijske baze čistih tehnologija EU-a.

Ukupni učinak Zakona o smanjenju inflacije na ulaganja EU-a u čiste tehnologije ovisit će i o djelotvornosti odgovora EU-a i o njegovu političkom okviru. Brzo donošenje relevantnih propisa EU-a, kao što su Akt o industriji s nultom neto stopom emisija, Akt o kritičnim sirovinama i Platforma za strateške tehnologije za Europu (STEP), ojačano revizijom višegodišnjeg financijskog okvira u sredini programskog razdoblja, pridonijelo bi daljnjem poboljšanju regulatornog okvira EU-a i rješavanju sve veće potrebe za javnim ulaganjima EU-a u ključne tehnologije.

Komisija će vrlo oprezno i dalje pratiti globalne i domaće investicijske tokove i politike javne potpore iz drugih zemalja. Istodobno će konstruktivno surađivati sa SAD-om kako bi ublažila moguće učinke Zakona o smanjenju inflacije i kako bi se u ubrzavanju zelene tranzicije naše politike međusobno nadopunjavale.

Svijet je u potrazi za najboljim tehnologijama za poboljšanje klimatske i okolišne održivosti. Sve se to događa u vrijeme uzastopnih kriza i sve većih geopolitičkih napetosti, zbog kojih su lanci opskrbe sve rascjepkaniji i sve krhkiji. Važno je da se državne mjere za poticaj razvoja industrije čistih tehnologija pripremaju tako da budu korisne za sve i da vode do pozitivnog rezultata na globalnoj razini. EU se mora pobrinuti da te mjere u raznim zemljama ne ugroze konkurentnost europske industrije i otpornost njezine energetske tranzicije i opskrbe energijom.

Valdis Dombrovskis, izvršni potpredsjednik Komisije za gospodarstvo u interesu građana

čiste tehnologije Europska komisija jedinstveno tržište Mjere EU